Na listeriju su posebno osjetljive trudnice i njihova djeca u razvoju, novorođenčad, osobe sa oslabljelim imunološkim sustavom i starije osobe. Listerioza izaziva krvnu infekciju, meningitis i ostale opasne i životno ugrožujuće komplikacije. Primarna komplikacija u trudnoći je djelovanje na ishod trudnoće i nerođeno dijete.
Kako listerioza utječe na bebu i trudnoću?
Osim ako nemate neku bolest koja Vam ruši imunološki sustav, vrlo je vjerojatno da listerioza neće ozbiljno naštetiti Vašem zdravlju. Čak i u tom slučaju infkecija može imati opasne posljedice za bebu u razvoju, pogotovo ako se promptno ne liječite.
Listeria može inficirati posteljicu, amnionsku tekućinu i bebu, te uzrokovati pobačaj ili mrtvorođeno dijeete. Inficirane bebe koje i prežive vrlo vjerojatno se rađaju prijevremeno. Mnoga se rađaju ozbiljno bolesna ili obole ubrzo nakon poroda s problemima poput krvne infekcije, teškog disanja, vrućicom, ranama po koži, lezijama na više organa i infekcijama središnjeg živčanog sustava poput meningitisa.
Na žalost, mnoge inficirane bebe umru ili imaju doživotne posljedice infekcije.
Kako znati imam li listeriozu?
Ne morate to znati. Neke osobe nemaju simptoma. Kod drugih se javlja vrućica ili drugi simptomi nalik na gripu (groznicu, bolove, glavobolju, bol u leđima, probleme probavnog sustava). Manje je često da infekt napada središnji živčani sustav. Ako se to i dogodi simptomi su jaka glavobolja, ukočen vrat, zbunjenost, vrtoglavica ili čak konvulzije.
Kako se listerioza liječi?
Intravenski antibioticima koji liječe Vašu infekciju i mogu pomoći djetetu. Ultrazvukom se mogu potražiti problemi s bebom i vidjeti njen napredak.
Kako izbjeći infekciju listeriozom?
- Dobro termički obradite svo meso, perad i ribu. Većinu mesa treba skuhati na barem 70 do 80 stupnjeva C. Ako ne mjerite temperaturu kuhanja meso treba kuhati do vremena dok ne izgubi rozu boju u sredini, ribu dok ne prestane biti sjajna u sredini. I nemojte isprobavati meso dok nije pečeno.
- Dobro podgrijte ostatke. Kontaminacija Listeriom se može dogoditi i nakon kuhanja hrane. Ova bakterija preživljava i razmnožava se čak i u hladnjaku. Stoga je potrebno sve ostatke zagrijati barem na 75 stupnjeva ili dok se iz njih ne pari. Ako koristite mikrovalnu, prekrijte hranu poklopcem kako biste sačuvali vlagu u hrani i osigurali jednakomjerono zagrijavanje. Neka hrana odstoji par minuta nakon zagrijavanja u mikrovalnoj kako bi se završio proces grijanja.
- Izbjegavajte nekuhano i nekapsterizirano mlijeko. I kravlje i kozje - i hranu napravljenu od njega. Izbjegavajte i svježi sir osim ako na njemu ne piše da je napravljen od pasteriziranog mlijeka. Tvrdi sirevi su uglavnom sigurni za jelo isto kao i jogurti i slično procesuirano mlijeko.
- Dobro perite svo voće i povrće prije jela.
- Redovito čistite krpe i spužvice za pranje posuđa i radne površine u kuhinji.
- Otvorenu hranu nemojte luvati predugo.
- provjerite temperaturu koju postiže Vaš hladnjak i redovno ga čistite.
